ENDIVIJA

Endivija (Cicorium endivia L.) je zeleno lisnato povrće koje se najčešće koristi kao salata, ali se može peči, kuhati i pirjati. Endivija pripada rodu salata ali ona je zapravo oplemenjeni oblik cikorije. Kod nas se endivija javlja kao „zimska“ salata jer joj je ponuda najveća zimi, kada su salate na tržištu u deficitu. Izgledom podsjeća na salatu, ali se od nje razlikuje po svom gorkastom okusu. Taj gorak okus većim dijelom uzrokuje intibin, spoj koji otvara apetit. Ova biljka poznata  je po brojnim zdravstveno korisnim sastojcima.  Po sadržaju vitamina i minerala bogatija je od salate, ali to se odnosi samo na vanjske, zelene listove, dok su unutrašnji, bijeli i žuti listovi, nešto siromašniji. Zbog male energetske vrijednosti često se koristi kao dijetalna namirnica. Zdravstvena je vrijednost endivije u pospješivanju rada jetre i izlučivanju žući. Također je korisna za rad srca i bubrega, kao i za pospješivanje probave. Djeluje i protiv zatvora i hemoroida. 

Endivija je u osnovi dvogodišnja biljka, ali fakultativno, može biti i jednogodišnja. Uzgaja se zbog velike rozete lišća, dok je biljka još u vegetativnoj fazi. Listovi mogu biti glatki, izduženo ovalni ili okrugli, sa više ili manje valovitim rubovima, zelene ili žutozelene boje. Ovakav se tip endivije naziva još i eskariol. Tip kovrčavih listova ima naborane, duboko urezane i nazubljene listove.

UZGOJ ENDIVIJE

Sjeme endivije bolje klija na svijetlu. Temperature više od 25°C smanjuju klijanje, što može biti razlog nejednoličnog klijanja čak i vrhunskog sjemena. Optimalne temperature za vegetativni rast su od 15 do 18°C, minimalna za rast je 7°C, a maksimalna 24°C. Kada je lisna rozeta blizu tehnološke zrelosti, odnosno berbe, temperature niže od -3°C mogu izazvati veća oštećenja lišća, dok kod temperature manje od -6° biljka sasvim izmrzne.

Optimalna vlaga tla za endiviju je 60 do 80 % vodnog kapaciteta, te relativna vlaga zraka oko 70%. Endivija je vrlo osjetljiva na stagnirajuću vodu u tlu. Također, jaki vjetrovi koji nose čestice tla mogu izazvati oštećenja lišća, osobito na mlađim biljkama. Za endiviju su najprikladnija srednjeteška ali dobro propusna tla, neutralne reakcije. Manje je osjetljiva na zaslanjesnost tla od salate. Ne preporuča se saditi endiviju na isto mjesto 3 do 4 godine.

Iako se endivija može izravno sijati na otvoreno, češći je uzgoj iz presadnica. Ovisno o vremenu sadnje one se uzgajaju na otvorenim gredicama ili u kontejnerima sa supstratom. Dobra presadnica mora imati najmanje 5 razvijenih listova. U kontinentalnom području najrašireniji je jesenski uzgoj, a sije se od sredine srpnja do početka kolovoza. Za sadnju je potrebno dobro pripremiti gredice čiju je površinu potrebno održavati vlažnom do nicanja. Presadnice s busenom bolje podnose presađivanje u ljetnim uvjetima. Sadi se sredinom kolovoza na gredice ili na ravnu površinu uz razmak redova 30 - 50 cm te razmak u redu 20 - 30 cm. Manji razmak pospješuje rast.

Navodnjavanje je najčešće potrebno u pripremi za sadnju i nakon sadnje, a kasnije ima obično dovoljno oborina za nesmetan rast. Zbog maksimuma oborina u jesensko zimskom razdoblju bolje je saditi uz veći razmak redova 50 - 60 cm i 30 - 40 cm u redu jer u gustom sklopu biljke lakše stradaju od truljenja. Zbog istog razloga prednost ima uzgoj na uzdignutim gredicama.

Proljetni uzgoj kod nas nije uobičajen i u ovom slučaju je potrebno obratiti pozornost na temperature.  Ako se presadnice izlože temperaturama nižim od 10°C, u kasnijem uzgoju biljka može prijeći u generativnu fazu prije nego razvije dobru rozetu. Ako su u razdoblju neposredno prije berbe visoke temperature i niska vlaga zraka, listovi rozete postaju tvrđi i grublji, sa više gorkih tvari nego u jesenskom uzgoju.

S obzirom na ove uvjete, u područjima kontinentalne klime preporuča se uzgoj od kasnog ljeta do jeseni, tako da dospije za berbu u vrijeme blažih temperatura. U mediteranskom području najprikladnija je jesensko-zimska proizvodnja, a berbu treba planirati prije nego temperaure padnu ispod  -5°C. Endivija se bere onda kada je rozeta postigla svoju punu veličinu. Unutrašnji listovi rozete su sasvim svjetli ili žuti. U jesenskom i zimskom uzgoju kada postigne veličinu rozete, endivija može još dosta dugo ostati u polju, pa je berbu lakše uskladiti sa potrebama tržišta.

ASORTIMAN ENDIVIJA

Eros je brzorastuća sorta žutog srca i širokog lišća, manje osjetljiva na trulež i rubnu palež lista. Vrlo je lijepa i prinosna sorta, a može se dugo održati u polju. Preporuča se za berbu tijekom jeseni. Preporučeni razmak sadnje je 40 x 35 cm. Eros ima oko 60 dana vegetacije. Također je dostupna i u organskoj varijanti.
Bossa je sorta koja se može uzgajati u širokom vremenskom razdoblju. Moguća je rana proljetna sjetva kako bi se brala tijekom ljeta, dok se za jesensku berbu sije na otvoreno u lipnju i srpnju. Ova sorta daje odlične prinose. Uniformna je, svježe zelene boje lišća i lijepog izgleda, a prilikom berbe vanjsko lišće ostaje kompaktno uz glavicu. Preporučeni razmak sadnje je 40 x 35 cm. Duljina vegetacije nakon sadnje je 66 dana.
Olmos je endivija glatkih listova snažnog rasta, zdravog i sjajno zelenog ovojnog lišća. Formira kompaktne glavice i jednostavna je za berbu zbog visoke fleksibilnosti lišća. Otporna je na visoke i niske temperature te se preporuča za ljetnu i jesensku berbu. Pogodna je za svježu upotrebu ali i industriju. Preporučeni razmak sadnje je 40 x 35 cm. Duljina vegetacije je 61 dan.
Benthos je kovrčavi tip endivije lijepih, zbijenih glavica žutog do bijelog srca. Odlično podnosi visoke temperature i visoko je tolerantna na procvjetavanje. Također ima dobru otpornost na rubnu palež lista. Preporuča se za ljetnu, kasnu ljetnu i jesensku proizvodnju. Benthos ima 52 dana vegetacije.
Campillos je sorta endivije kovrčavog lišća, snažnoga rasta i visokog prinosa. Formira kompaktne, zbijene glavice sa gusto raspoređenim i fino nazubljenim listovima. Najprikladnija je za rano zimsku proizvodnju u područjima blagih zima, a može podnijeti i kraći period mraza. Zbog visoke otpornosti na procvjetavanje pogodna je i za prezimljavanje u Mediteranskom području.